Ko ‘Emau Kau Minisitaá

Kau Minisitā To‘o Fatongiá

  • Hon Dr Megan Woods – Minister of Housing (Minisitā ki he Ma‘u Nofo‘angá)
  • Hon Grant Robertson – Minister of Finance (Minisitā Pa‘angá)

Kau Tokoni Minisitaá

  • Hon Willie Jackson – Associate Minister of Housing (Māori Housing) (Tokoni Minisitā ki he Ma‘u Nofo‘angá - Ma‘u Nofo‘anga ‘a e Kakai Maulí)
  • Hon Barbara Edmonds - Associate Minister of Housing (Tokoni Minisitā ki he Ma‘u Nofo‘angá)

Ko ‘Emau Poaté

‘Oku ‘i ai ‘a e ngaahi fatongia kehekehe ‘o e Poaté, kau ai ‘a hono fokotu‘u ‘o e hu‘unga ‘o e palani ngāue ‘a e potungāué pea mo e ngaahi faka‘amu fakata‘u ki he faifatongiá (‘i he ngāue fakataha mo e Minisitaá), leva‘i ‘a e ngaahi me‘a ‘e ngali matu‘utāmakí mo fakapapau‘i ‘a e muimui pau ki he ngaahi tu‘utu‘uní, pea mo hono tauhi ‘o e ngaahi vā ngāue ‘oku hoa mo e ngaahi kupu fekau‘aki tefitó.

Ko e kau mēmipa ‘o ‘emau Poaté ko:

John Duncan (Tokoni Seá) ‘oku ‘i ai ‘a ‘ene taukei lahi ‘i he ngaahi māketi fakapa‘anga fakamāmani-lahí, ngāue fakapangikeé mo hono leva‘i ‘o e ngaahi me‘a fakapa‘angá. Ko ha Tokoni Sea ia ‘o e Public Trust, Sea ‘o e Northern Rescue Helicopter Limited, Mēmipa Talāsiti ‘o e Cornwall Park ‘i ‘Okalaní, pea na‘á ne mēmipa ‘i he Housing New Zealand Board mo e Sea ‘i he HLC.

Robin Hapi (CNZM) ‘oku ‘i ai ‘a ‘ene taukei lahi ‘i he fa‘unga pulé ‘i he ngaahi kautaha ‘i tu‘a meí he pule‘angá mo ha ngaahi sino ngāue fakakomēsiale mo e tu‘unga ako tēsialé. ‘Oku ‘i ai ‘a e taukei ‘a Robin ‘i he pule ngāué, pule‘i ‘o e pa‘angá, solova ‘o ha ngaahi fetūkuaki pea mo e palani fakataumu‘a-paú, pea ‘okú ne tauhia hono ngaahi vā fengāue‘aki mo e ngaahi kupu fekau‘aki fakafonua mo ha kakai mo e ngaahi kautaha Mauli mo ‘ikai Mauli. Na‘á ne sea ‘i he ‘Māori Economic Development Advisory Board’ (Poate Fale‘i ki he Fakalakalaka Faka‘ekonōmika ‘a e Kakai Maulí) pea ‘okú ne sea ‘i he ‘Te Wānanga o Raukawa’.  Kuo toki ‘osi atu ‘a e taimi ‘o Robin ko ha mēmipa ia ‘o e Worksafe NZ Board (Poate ‘a Nu‘u Sila ki he Malu ‘i he Ngāue‘angá). 

Palōfesa Lavame‘a ‘Iloa, Philippa Howden-Chapman (CNZM, QSO, RSNZ) ‘oku ‘i ai ‘a hono puipuitu‘a ‘i he tafa‘aki ki he mo‘ui lelei ‘a e kakaí (public health), ‘o tokanga makehe ki he ma‘u nofo‘angá, ma‘u‘anga iví, feliliuaki ‘i he ‘eá mo e ngaahi kolo lalahi ‘oku leva‘i lelei ke tu‘uloá. ‘Okú ne kaungā-talēkita ‘i he He Kāinga Oranga/Housing and Health Research Programme (Polokalama Fakatotolo ki he Ma‘u Nofo‘angá mo e Mo‘ui Leleí), na‘e foaki ki ai ‘a e PM‘s Science Prize (Pale ‘a e Palēmiá ki he Saienisí), mo e mētali RSNZ Rutherford Medal, pea fokotu‘u ia ki he WHO Collaborating Centre on Housing and Wellbeing (Senitā Fengāue‘aki ‘a e WHO ki he Ma‘u Nofo‘angá mo e Tu‘unga Lelei ‘a e Mo‘uí). Ko e talēkita ia ‘o e NZ Centre for Sustainable Cities (Senitā ‘a Nu‘u Sila ki he Ngaahi Kolo Lalahi ‘oku Leva‘i Lelei ke Tu‘uloá) pea na‘á ne sea ‘i hono fokotu‘utu‘u ‘o e ngaahi fakamatala fakahinohino ‘a e WHO ki he Ma‘u Nofo‘angá pea mo e International Science Council Committee on Urban Health and Wellbeing: a systems approach (Kōmiti ‘a e Kōsilio Saienisi Fakavaha‘apule‘anga ki he Mo‘ui Leleí mo e Tu‘unga Lelei ‘a e Mo‘uí ‘i he Feitu‘u ‘i Koló: ko ha founga ‘oku ngāue‘aki kakato ai ‘a e fa‘unga ngāué). Na‘e kau ‘a Philippa ki he Housing NZ Board ‘i he 2018.

Mēsia Campbell Roberts (CNZM) kuó ne ma‘u ‘a e ngaahi lakanga fakataki mā‘olunga ‘i he The Salvation Army pea mo e ngaahi Kautaha Fakakomiunitī ‘i Nu‘u Sila ‘oku fekau‘aki mo e ma‘u nofo‘angá pea mo hono fakasi‘isi‘i ‘o e nofo masivesivá. Ko ha mēmipa ia ‘o e New Zealand Parole Board (Poate ‘a Nu‘u Sila ki he Faka‘atā Angalelei ki Tu‘a Te‘eki Kakato ‘a e Tauteá) pea mo e Salvation Army Social Housing Board (Poate ‘a e Salvation Army ki he Fale Nofo‘anga ki he Fa‘ahinga ‘oku Mā‘ulalo ‘Enau Tu‘unga Fakapa‘angá).  Kuó ne ngāue ‘i he tafa‘aki ki he nofo‘angá ‘i he ngaahi Poate ‘a e CHRANZ, KiwiBuy Coalition, Community Housing Aotearoa, New Zealand Housing Foundation, Community Finance mo e Habitat for Humanity. Kuó ne ‘osi kau atu foki ki he Ministerial Shareholders’ Housing Advisory Group (Kulupu Fale‘i ‘a e Minisitaá ki he Ngaahi Kupu Fekau‘aki ki he Nofo‘angá), the Prime Ministerial Task Force on Housing Reform (Kulupu Ngāue ‘a e Palēmiá ki he Liliu ki he Ma‘u Nofo‘angá), ko e Ministry of Social Development Housing Reference Group (Kulupu Fale‘i ‘a e Potungāue ki he Fakalakalaka Fakasōsialé ki he Ma‘u Nofo‘angá), pea mo ha mataotao ki he ma‘u nofo‘angá ‘a e Children’s Commissioner’s Expert Advisory Group on Solutions to Child Poverty (Kulupu Fale‘i Mataotao ‘a e Komisiona ki he Fānaú ki ha Ngaahi Solova‘anga ‘o e Nofo Masivesiva ‘a e Fānaú).

John Bridgman (na‘e fokotu‘u ki he Poaté ‘o kamata lau meí he ‘aho 1 Sānuali 2022) ‘oku ‘i ai ‘a ‘ene taukei lahi ‘i ha ngaahi lakanga ‘enisinia mo hono pule‘i ‘o hono fakalele ‘o ha ngaahi polōseki ‘i Nu‘u Sila, ‘Aositelēlia, Pasifikí mo ‘Ēsia. Kuo ma‘u ‘e John kimu‘a ha ngaahi lakanga mā‘olunga fakataki mo e fa‘unga pulé, kau ai ‘i he kautaha fakamāmani-lahi ki he ngaahi langa lalahí ko e AECOM (ko ha Talēkita meí he Tafa‘aki Fakaengāué – Langa Lalahi Fakasivilé ‘i ‘Aositelēlia pea mo e Talēkita Pule ki he ngaahi pisinisi ‘i Nu‘u Silá), pehē foki ki he ngaahi lakanga ki he fa‘unga pulé ‘i he ngaahi polōseki ngāue lalahi ‘i Nu‘u Sila, ‘Aositelēlia, ‘Ēsia mo Pilitānia. Ko John ‘a e Sea ‘o e City Rail Link Limited; pea ko e Talēkita ia ‘o e Waka Kotahi – NZ Transport Agency.

Sir John Hansen (na‘e fokotu‘u ki he Poaté ‘o kamata lau meí he ‘aho 15 ‘Aokosi 2022) kuó ne fou mai ‘i ha halanga fakangāue tu‘ukimu‘a ‘i he laó ‘o laka hake ‘i he ta‘u ‘e 30 tupu, ‘i Nu‘u Sila pea mo Hong Kong.  Hili ‘a ‘ene mālōlō mai meí he fakamaau‘angá ‘i he 2008, na‘á ne fuesia ha ngaahi fatongia mahu‘inga ‘oku kaunga-tonu ki he komiunitií ‘o hangē ko ‘ene sea ‘i he pēnolo tu‘u tau‘atāina ki he Palani Fakavahe fo‘ou ‘a Christchurch, pule ‘i he Komisoni Fakatangi Fakapa‘anga ‘a e Kolosi Kulá ki he Mofuiké hili ‘a e mofuike ‘i Christchurch ‘i he 2010, pea mo ‘ene mēmipa ‘i he Talāsiti ki he Kanisā Huí (Bone Marrow Cancer Trust). Kuo kau atu ‘a John ki he mala‘e kilikití ‘i he kotoa ‘o ‘ene mo‘uí, pea ‘okú ne lolotonga mēmipa ‘i he Talāsiti Kilikiti ‘a Canterbury.

Nicole Anderson (na‘e fokotu‘u ki he Poaté ‘o kamata lau meí he ‘aho 1 Sānuali 2023) ko ha mēmipa lēsisita ia ‘o e Institute of Directors (CMInstD) ‘oku ‘i ai ‘a hono puipuitu‘a ‘i hono pule‘i ‘o e ngaahi me‘a fakapa‘angá mo e fakalakalaka fakapisinisí.  ‘Oku lolotonga hoko ‘a Nicole ko e Talēkita ia ‘o e Ngāpuhi Asset Holding Co, Top Energy, Chair of Northland Inc Ltd; pea ‘i he ‘aho 1 Sune 2023 na‘á ne Sea ai ‘i he International Accreditation Council of NZ (IANZ).  ‘Oku faivelenga ‘a e tokanga ‘a Nicole ki he tūkunga lelei ‘a e ngaahi fāmilí mo e fakalakalaka fakakomiunitií.

Ko ‘Emau Timi Fakatakí

‘Oku ngāue fakataha ‘a e Timi Fakataki ‘a e Kāinga Ora ke fakahoko ola lelei atu ‘a e ngaahi kaveinga mo e taumu‘a ngāue ‘a e Kāinga Ora.

Fetaulaki mo e Timi Fakatakí

CE - Pule Lahí: Andrew McKenzie

DCE - Tokoni Pule Lahi ki ‘Okalani mo Northland: Caroline Butterworth

  • Talēkita Fakavahe ki Counties Manukau: Angela Pearce
  • Talēkita Fakavahe ki Vahe Loto mo Vahe Hahake: John Tubberty
  • Talēkita Fakavahe ki Northland: Jeff Murray
  • Talēkita Fakavahe ki Vahe Tokelau mo Vahe Hihifo: Taina Jones

DCE - Tokoni Pule Lahi ki Vahe Loto: Daniel Soughtton

  • Talēkita Fakavahe ki Waikato: Mark Rawson
  • Talēkita Fakavahe ki Taranaki, Manawatu mo Whanganui: Graeme Broderick
  • Talēkita Fakavahe ki Uelingatoni mo Kapiti: Vicki McLaren
  • Talēkita Fakavahe ki Bay of Plenty: Darren Toy
  • Talēkita Fakavahe ki Vahe Hahake ‘o e Motu Noaté: Roxanne Cribb

DCE - Tokoni Pule Lahi ki he Motu Sauté: Paul Commons

  • Talēkita Fakavahe ki Nelson, Marborough mo e West Coast: Julia Campbell
  • Talēkita Fakavahe ki Otago mo Southland: Kerrie Young
  • Talēkita Fakavahe ki Canterbury: Liz Krause

Ringa Raupā DCE - Tokoni Pule Lahi ki he Kakai Maulí: Te Ariki Pihama

Pule Ngāue ki he Fa‘u Palaní, Pa‘angá mo e Tu‘utu‘uni Ngāué: Gareth Stiven

Pule Ngāue ki he Ngaahi Sēvesi Fakafonuá: Nick Maling

Pule Ngāue ki he Palani mo e Fa‘ufa‘u ki he Langa Fakalakalaka ‘i he Feitu‘u Koló: Katja Lietz

Pule Ngāue ki he Langa Fakalakalaka ‘i he Feitu‘u Koló mo e Fakahoko Ngāué: Mark Fraser

Pule Ngāue ki he Langá mo e Filio‘i Fo‘oú: Patrick Dougherty

Pule Ngāue ki he Komēsialé: Caroline McDowall

Pule Ngāue ki he Liliu ‘i he Founga Fakahoko Ngāué: Matthew Hulett

Pule Ngāue ki he Kakaí, Founga Pulé mo e Taukei Fakangāué: Rowan Macrae

DCE - Tokoni Pule Lahi ki he Fengāue‘aki mo e Sekitoa Ngāué - Vahe Loto: Greg Groufsky

Kuo fakafo‘ou ‘a e peesí: 6 Maʻasi 2024